PrEP ki he Taʻofi ʻo e HIV: Ngaahi Meʻa ʻoku Totonu ke Ke ʻIlo ki Muʻa Pea ke Kamata
Tohi Tataki Faka-Tonga ki he PrEP mo e Taʻofi ʻo e HIV
Mālō e lelei, ko au ko Dr George Forgan-Smith, ko ha toketā fakafāmili (GP) ʻoku ngāue ʻi ʻAositelēlia. ʻOku ʻi heni ʻa e tohi tataki ko ʻeni ke tokoni kiate koe ke ke fai ha fili ʻoku ke ʻiloʻi lelei ai pe ʻoku totonu ʻa e PrEP kiate koe. Faingofua pe ʻi hono lau, pea ʻave ha ngaahi fehuʻi kotoa pē ki hoʻo toketā ʻoʻou.
Ko e hā ʻa e PrEP?
Ko e PrEP (pre-exposure prophylaxis, pe ko e malu’i ki muʻa pea ke uesia) ko ha faitoʻo ʻoku ke inu ke taʻofi ʻa e HIV. ʻOku ʻi ai ʻa e ongo meʻa ngāue ʻe ua (tenofovir disoproxil mo e emtricitabine) ʻi ha tapaleti pe taha. ʻI hono inu ʻo hangē ko ia kuo tohi ai, ʻoku ne taʻofi ʻa e HIV ke ʻoua naʻa lava ʻo fakatupu ʻi ho sino. ʻOku fakahā ʻe he fekumi ʻoku, ʻi hono inu totonu, ʻoku mālohi ʻaupito ʻa e PrEP ʻi hono taʻofi ʻo e HIV.
Ki muʻa pea ke kamata: ngaahi poini mahuʻinga
-
Kuo pau ke ʻikai ke ke maʻu ʻa e HIV (HIV negative) ke kamata. ʻE fakapapauʻi ʻe hoʻo toketā ʻeni ʻaki ha sivi ki muʻa pea ke kamata, pea ʻe toe sivi koe ʻi he taimi maʻu pē lolotonga hoʻo inu ia.
-
ʻOku mālohi ʻaupito ʻa e PrEP ʻi hono inu ʻo hangē ko ia kuo tohi ai. ʻOku fakahā ʻe he fekumi ʻoku faka’au hifo ʻe he PrEP ʻaho-kotoa ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e maʻu ʻo e HIV mei he fehokotaki fakasino ʻo laka hake ʻi he 99%. Kuo maʻu ʻe ha kakai siʻisiʻi ʻi māmani ʻa e HIV lolotonga ʻenau inu PrEP; ko e ngaahi tuʻunga maʻuʻanga siʻisiʻi ko ʻeni naʻe felāveʻi lahi mo ha faʻahinga viral ʻoku ne taʻofi ʻa e faitoʻo (drug-resistant), pe ko e ʻikai feʻunga ʻa e faitoʻo ʻi he sino. Ko hono inu ʻo hangē ko ia kuo fakahinohino ai ko ia ʻoku ne fakahoko ʻa hono ngāue lelei.
-
ʻOku taʻofi pe ʻe he PrEP ʻa e HIV. ʻOku ʻikai ke ne malu’i mei he ngaahi mahaki kehe ʻoku mafola ʻi he fehokotaki fakasino (STIs) hangē ko e siifilisi (syphilis), konononea (gonorrhoea), pe kalamitia (chlamydia). ʻOku faka’au hifo ʻe he kondom ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi meʻa ko ia, pea ko e sivi STI maʻu pē ko ha konga ia ʻo e inu PrEP.
-
ʻE lava ʻe he PrEP ʻo uesia ho ngaahi kofuua (kidneys). ʻOku faʻa hoko fakaʻahiʻahi pe ha kiʻi faka’au hifo ʻi he tafetafe ʻa e kofuua. Ko e uesia ko ʻeni ʻoku siʻisiʻi maʻu pē pea ʻe foki mai ʻi hono tuku ʻa e PrEP. Tala ki hoʻo toketā kapau kuo ke maʻu ha palopalema kofuua pe ʻokú ke inu ha ngaahi faitoʻo kehe ʻoku uesia ʻa e kofuua. ʻE sivi ʻe hoʻo toketā ʻa e ngāue ʻa ho kofuua ki muʻa pea ke kamata mo ʻi hoʻo ngaahi sivi maʻu pē.
-
ʻOku ʻi ai ha kiʻi uesia siʻisiʻi ki he mālohi ʻo e hui (bone density). Tala ki hoʻo toketā kapau ʻokú ke maʻu ʻa e ositeoporosisi (osteoporosis), hui maʻmaʻ, pe ko ha hisitōlia fakafāmili ʻo ha taha ʻo e ongo meʻa ni.
-
ʻE sivi ʻe hoʻo toketā ho tuʻunga hepatitis B ki muʻa pea ke kamata, koeʻuhi ʻoku toe ngāue ʻa e ngaahi faitoʻo ʻi he PrEP ki he hepatitis B.
-
ʻOku maʻu ʻe he niʻihi ha kiʻi mamahi siʻisiʻi ʻo e kete ʻi heʻenau kamata (lua, fakafū, taʻe vai). ʻOku faʻa moʻui ʻeni ʻi he ʻuluaki ngaahi uike siʻisiʻi.
-
ʻOku mahuʻinga ʻa e sivi maʻu pē. Palani ke fai ha sivi kakato ʻo e moʻui fakaefehokotaki fakasino mo ha feʻiloaki mo hoʻo toketā ʻi he māhina ʻe 3 kotoa pē.
Kapau ʻe hoko ha faʻahinga fakaʻilonga ʻoku fakahoha’a kiate koe ʻi ha taimi pē, talanoa ki hoʻo toketā.
Founga ke inu ʻa e PrEP
Ko e founga ke ke inu ai ʻa e PrEP ʻoku fakatatau ki he faʻahinga fehokotaki fakasino ʻoku ke fai lahi, koeʻuhi ʻoku faikehekehe ʻa e taimi ʻoku aʻu ai ʻa e faitoʻo ki he tuʻunga malu’i ʻi he ngaahi kakano kehekehe.
Ki he kau tangata gay mo e biseksiualā ʻoku fai ʻa e fehokotaki fakasino ʻi he muʻimui (anal sex)
ʻOku ua ʻa e fili ʻi heni, pea ʻoku ngāue lelei fakatouʻosi.
PrEP ʻaho-kotoa
- Kamata: Kamata ke inu ha tapaleti ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē. Hili nai ha ʻaho ʻe 3 ʻo e inu ʻaho-kotoa, ʻokú ke malu’i ki he fehokotaki fakasino ʻi he muʻimui. Kapau ʻokú ke fie maʻu ha malu’i vave ange, ʻe lava ke ke inu ha tapaleti ʻe ua fakataha ko hoʻo ʻuluaki inu, ʻa ia ʻoku aʻu ki he tuʻunga malu’i ʻi he houa nai ʻe 2. Hili ia, hokohoko atu ʻaki ha tapaleti ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē.
- Hokohoko: Inu ha tapaleti ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ʻikai pau ke taimi tatau ʻi he ʻaho kotoa, ka ko e fili ha taimi pau ʻoku faingofua ange ke manatu.
- Tuku: Hokohoko atu ʻa e inu PrEP hili hoʻo fehokotaki fakasino fakamuimui ʻi he muʻimui — ha tapaleti ʻe taha ʻi he houa ʻe 24 hili ia, pea ha tapaleti ʻe taha ʻi he houa ʻe 48 hili ia. Ko e ʻaho fakalahi ʻe ua ko ʻeni ʻoku ne tauhi ʻa e tuʻunga malu’i ke ʻufiʻufi ha faʻahinga uesia foʻou. Pea kuo ʻosi ia.
PrEP ʻi he taimi ʻoku fie maʻu (2-1-1)
Ko e inu ʻi he taimi ʻoku fie maʻu kuo fekumi lelei ki ai ʻi he kau tangata gay mo e biseksiualā ʻoku fai ʻa e fehokotaki fakasino ʻi he muʻimui. ʻI he fekumi IPERGAY naʻe faka’au hifo ai ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e HIV ʻo fakatatau ki he 86%, ʻo hāʻele hake ki he 97% nai ʻi he fekumi hoko mai ʻi hono inu totonu.
- 2 tapaleti, fakataha, houa ʻe 2 ki he 24 ki muʻa ʻi he fehokotaki fakasino.
- 1 tapaleti ʻi he houa ʻe 24 hili ʻa e ʻuluaki inu fakatouʻosi ko ia.
- 1 tapaleti ʻi he houa ʻe 24 hili ia (houa ʻe 48 hili ʻa e inu kamata/loading dose).
Kapau ʻoku hokohoko atu ʻa e fehokotaki fakasino ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, hokohoko atu ʻa e inu ha tapaleti ʻe taha ʻi he houa ʻe 24 kotoa pē, pea inu hoʻo tapaleti fakamuimui ʻi he houa ʻe 48 hili ʻa e taimi fakamuimui naʻa ke fai ai ʻa e fehokotaki fakasino.
Ngaahi poini mahuʻinga:
- ʻOku ngāue pe ʻa e inu ʻi he taimi ʻoku fie maʻu mo e foʻi tenofovir disoproxil/emtricitabine (TDF/FTC) ʻo e PrEP (Truvada mo hono ngaahi jenelika).
- Fokotuʻu ha fakatokanga (alarm) ki he tapaleti houa ʻe 24 mo e houa ʻe 48. Ko e founga ʻoku faʻa fai ai ʻa e ʻikai lavaʻi ʻe he inu ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ko e ngalo ʻa e ngaahi pilu hoko atu ʻi he ʻosi ʻa e fehokotaki fakasino. Ko e ngaahi pilu hoko atu ko ia ko e malu’i ia.
- Kapau ʻokú ke moʻui mo e Hepatitis B, ʻoku ʻikai feʻunga kiate koe ʻa e PrEP ʻi he taimi ʻoku fie maʻu. Ko e inu ʻaho-kotoa ʻa e lelei taha kiate koe.
Ki he kakai ʻoku fai ʻa e fehokotaki fakasino ʻi he vagina pe neovagina (kau fefine, kau tangata heteroseksiualā, mo e kakai ʻoku ʻi ai ʻa e aʻusia faka-trans)
Ki he fehokotaki fakasino maʻu (receptive) ʻi he vagina mo e neovagina, ko e PrEP ʻaho-kotoa ʻa e founga ʻoku fokotuʻu ke inu ai. ʻOku fuoloa ange ʻa e aʻu ʻa e tenofovir ki he tuʻunga malu’i ʻi he ngaahi kakano ni ʻi he fehokotaki fakasino ʻi he muʻimui, ko ia ko e inu ʻaho-kotoa ʻoku ne ʻomi ʻa e malu’i falalaʻanga taha.
- Kamata: Inu ha tapaleti ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē. Hili nai ha ʻaho ʻe 7 ʻo e inu ʻaho-kotoa, ʻokú ke maʻu ʻa e tuʻunga malu’i ki he fehokotaki fakasino ʻi he vagina mo e neovagina. ʻOku kehe mei he fehokotaki fakasino ʻi he muʻimui, ʻoku ʻikai ke fakanounou ʻe he inu fakatouʻosi ʻa e “kamata vave” ko ʻeni, ko ia ʻata ke kakato ʻa e ʻaho ʻe 7.
- Hokohoko: Inu ha tapaleti ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē.
- Tuku: Hokohoko atu ʻa e inu ha tapaleti ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he ʻaho ʻe 28 hili hoʻo taimi fakamuimui ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ko e taimi lōloa ange ʻoku ne tauhi ʻa e tuʻunga malu’i ke ʻufiʻufi ha faʻahinga uesia foʻou.
Feitama mo e taʻofi fanau: Kapau ʻe lava ke ke feitama pea ʻokú ke fai ʻa e fehokotaki fakasino taʻe kondom, manatuʻi ʻe lava ke ke feitama; fakakaukau ki he taʻofi fanau kapau ʻoku ʻikai ke ke feinga ki ai. Ko e foʻi TDF/FTC ʻo e PrEP ʻoku fokotuʻu ʻoku taau ke hokohoko atu lolotonga ʻa e feinga ke feitama, lolotonga ʻa e feitama, mo lolotonga ʻa e fakahuhu, pea ʻoku ʻikai ke vakai ki ai ʻa e ngaahi tataki lolotonga ko ha taʻofi ki hono kamata ha fāmili. Kapau ʻokú ke feitama, palani ke feitama, pe fakahuhu, tala ki hoʻo toketā.
Inu fakatatau ki he meʻa hoko (event-based dosing — ko ha fili foʻou ke talanoa ki hoʻo toketā): Ki he kulupu ko ʻeni, ko e PrEP ʻaho-kotoa ʻa e fili tuʻunga, ʻoku fokotuʻu. Ko e ngaahi tataki fakavahaʻapuleʻanga foʻou ange (BASHH, UK, 2025) ʻoku toe poupou ki he inu fakatatau ki he meʻa hoko ki he niʻihi ʻoku fai ʻa e fehokotaki fakasino maʻu (receptive) ʻi he vagina pe neovagina. ʻOku teʻeki ke hoko ʻeni ko ha tuʻunga ʻi he feituʻu kotoa, ko ia fakahā mo palani ia mo hoʻo toketā kae ʻikai ke ke kamata ʻe koe pē. Kapau ko koe ʻa e hoa ʻoku maʻu (receptive partner), ko e founga ʻoku poupou ki ai ko e 2 pea 7: 2 tapaleti ʻi he houa ʻe 2 ki he 24 ki muʻa ʻi he fehokotaki fakasino, pea 1 tapaleti ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he ʻaho ʻe 7 hili ʻa e taimi fakamuimui naʻa ke fai ai ʻa e fehokotaki fakasino. Kapau ko koe ʻa e hoa ʻoku ʻave (insertive partner), ko e founga ʻoku poupou ki ai ko e 2-1-1. ʻOku ngāue pe ʻa e inu fakatatau ki he meʻa hoko mo e foʻi TDF/FTC.
Sivi maʻu pē
Ko ha konga ʻo e tauhi PrEP angamaheni, te ke ʻaʻahi ki hoʻo toketā ʻi he māhina ʻe 3 kotoa pē. Ko ʻeni ki ha talaʻ foʻou, ha sivi kakato ʻo e moʻui fakaefehokotaki fakasino, mo ha sivi ki he kofuua, pea ko ha faingamālie lelei ke talanoa ki ha ngaahi uesia kehe.
ʻAʻahi ki hoʻo toketā
Ko e PrEP ko ha faitoʻo ʻoku fie maʻu ki ai ha talaʻ (prescription). Ke ʻilo pe ʻoku totonu ia kiate koe pea ko e fē ʻa e fili ʻoku taau mo ho tuʻunga, talanoa ki ha toketā pe ha senitā moʻui fakaefehokotaki fakasino ʻi he feituʻu ʻokú ke ʻi ai. Fokotuʻu ha taimi kapau ʻe hoko ha faʻahinga fakaʻilonga ʻoku fakahoha’a kiate koe, kapau ʻokú ke mahalo naʻa ke uesia nai ki he HIV taʻe ha malu’i, pe kapau kuo aʻu hoʻo sivi māhina-3.
Ko e fakamatala ko ʻeni ʻoku angamaheni pe hono ʻuhinga pea ʻoku ʻikai ko ha fetongi ki ha fale’i fakafaitoʻo fakafoʻituitui. Ko e PrEP ko ha faitoʻo ʻoku fie maʻu ki ai ha talaʻ. Talanoa ki hoʻo toketā pe ʻoku totonu ia kiate koe.
— Dr George Forgan-Smith, Toketā Fakafāmili (GP)