Faʻamatalaga taua ao leʻi amataina le HIVEPEP

Faamatalaga e uiga i le PrEP i le Samoa

Talofa, loʻu igoa o Dr George Forgan-Smith ma o aʻu o se GP faʻavae i Melbourne, Ausetalia.

Ou te faʻamoemoe o le vitio o loʻo mulimuli mai e aoga i le fesoasoani ia te oe i le faia o se faaiuga manino i le pe o le PrEP pe leai foi se mea mo oe.

O le PREP o se tuufaatasiga o vailaʻau e lua na faʻaaogaina i togafitiga o le HIV.

O nei mea e oʻo mai i se laulau e tasi. Pe a ave e pei ona fautuaina, latou te puipuia le mafai gafatia e le HIV ona toe faia ina ia le mafai e le HIV ona taofia i le tino.

O le PrEP ua faʻaalia le sili atu ona manuia i le taofia o le faʻasiga o le HIV.

Tagata e mafai ona manuia mai le alu i le PrEP e aofia ai:
tagata e le ogatasi le faʻaaogaina o le condoms,
tagata e leʻi leva ona faʻasolosolo feusuaʻiga, e pei o le chlamydia poʻo le gonorrhea i le anus, poʻo le syphilis,
tagata e faʻaaoga methamphetamines,
poʻo tagata o loʻo iai a latou paaga HIV e le mafai ona ausia se avega viral e le mafai ona iloa.

E leʻo le PEREP mo tagata uma. O le mea e sili ona taua e tatau ona iai oe i le HIV aʻo leʻi amataina le PrEP.
Ua siakia le HIV e avea o se vaega o suʻesuʻega masani a le PSE.
Afai e iai se avanoa e mafai ai ona e maua i le HIV i le 72 itula talu ai, atonu e manaʻomia lou alu i seisi pulega e taua o le PEP.
E le gata i lea, afai e iai se avanoa e maua ai le HIV i le masina talu ai, atonu e manaʻomia le mataituina ma le faʻaeteete lau HIV i le amataga o le amataga o le PrEP.

O a aʻafiaga o le PREP?
O se aʻafiaga aʻafiaga o le PEREP o se faʻaitiitia itiiti o le galuega o fatugao
O tagata ei ai faafitauli ma o latou fatugaʻo e tatau ona mataituina ma le faaeteete pe a ave le PrEP.
O le gaosiga o le tino e siaki mo tagata uma aʻo leʻi amataina le PrEP.
Afai ei ai ou maʻi, pe o luga ole vailaʻau e ono aʻafia ai fatugaʻo, o le PEREP o se filifiliga ae e tatau ona mataitu lelei.
E taua le talanoa ma lau fomaʻi, e le gata i lau talaaga faʻafomaʻi, ae o vailaʻau e te faia, e aofia ai ma atonu e mafai ona i luga o le fata.
E aofia ai togafitiga o le maʻisuka, faʻapea foi ma vailaau e faʻaaogaina e togafitia ai le tiga poʻo le mumū.

E i ai se aafiaga e seasea tupu e mafai ona taitai atu ai le faʻaitiitia o le ponaivi.
Afai ei ai ni osteoporosis, ponaivi pupuʻu, poʻo se talafaasolo- pito o aiga o mataupu i ponaivi, ia iloa lau fomaʻi.
Atonu latou te mananaʻo e faia se suʻega o le ponaivi ao leʻi amataina le PrEP.

O se tasi o faʻafitauli sili ona taatele o le ita pe a amata ona e ave le vailaʻau.
O lenei mea e mafai ona aofia ai se mea itiiti o le fugalaau, o se mea e le mafai ai ona taʻavale, pe i nisi o tagata o sina malosi.
E faʻamautu vave lenei mea pe a uma ona e tago i le vailaʻau ma e le maua e tagata uma.
Ou te fautuaina le i ai o yoghourt acidophilus, e mafai ona fesoasoani e faia se eseesega.

E taua le maitauina o le PSE e puipuia naʻo le HIV. E le puipuia mai isi faʻamaʻi pipisi feusuaiga.
E ui ina matou iloa faʻatasi ma le PSE pe afai e le faʻaogaina le condom e te maua ai pea se puipuiga lelei mai le HIV, o isi Infections e mafai ona faʻasalalau.
Mo lenei mafuaʻaga, ua fautuaina e faʻaauau pea ona faʻaaoga le condom e faʻaitiitia ai le lamatiaga o isi faʻamaʻi pipisi mai feusuaiga.

I le avea ai o se vaega o le uluai suʻega mo le PrEP, matou te aofia ai se suʻesuʻega o le soifua maloloina lelei atoatoa.
E aofia ai le faʻaʻamu ma le tala e faʻapena foʻi ma le suʻega urine mo le chlamydia ma le gonorrhea.
O le a matou faia foi suʻega toto e siakiina ai lou HIV, faʻapea foʻi ma le hepatitis A, B ma le C. O le a matou siakiina foi lau gaioiga galue.

I totonu o Ausetalia, o le PREP o se tasi faʻamaumauga e faʻaaogaina i aso uma o le pulega fautuaina.
Pe a ave i lenei auala, matou te iloa e 99% le aoga i le puipuia o le HIV.
O se laupepa i se taimi e leiloa e le o mafua ai ni faafitauli ogaoga. E tusa lava pe na o le fa i le ono pusa i le vaiaso, e 96% lou puipuiga.

Ou te fautua atu i tagata ia mafaufau e saili se masani masani, se mea latou te faia i aso uma, ma le faʻaaogaina o lau vailaʻau i lena mea.
E mafai ona avea ma se manatu lelei le i ai o se tamai pusa.
E mafai ona e tuʻuina atu isi laumei i totonu, lafo i totonu o lau taga faigaluega pe afai e galo ia te oe le ave o se laulau, o loʻo i ai sau avanoa i le mea e tatau ona e manaʻomia.

Afai o loʻo e tauivi pea e ave le laupepa, o loʻo i ai ni polokalama e mafai ona e tuʻu i luga o lau telefoni lea e avea o se faamanatu e ave lau laulau i aso uma.

A e amataina i aso taʻitasi le PSE, e manaʻomia ona e maua i le tino le itiiti ifo ma le fitu aso o vailaʻau i totonu o le tino ae e te leʻi maua le puipuiga lelei mai le HIV.

Afai na e iai se suiga o le tulaga ma e te manaʻo e te alu ese mai le PEREP, e fautuaina oe e faʻaauau pea le aveina o le PEREP mo le 28 aso i le maeʻa ai o lau faʻamaʻi mulimuli i le HIV.
E fesoasoani lea e faʻamautinoa ai ua maeʻa ona faʻamavaeina soʻo se faʻamaʻi pipisi na e ono aafia i le tino ae e te leʻi taofia lau vailaʻau.

E iai foʻi le filifiliga ole PVF faʻapitoa pe afai e iai ni faʻafitauli e le masani ai ona e ono aʻafia ai le HIV. E mafai e lau fomaʻi ona fesoasoani e faʻamatalaina pe faapefea ona galue lenei mea.

I le avea ai o se vaega o masani masani a le PEREP, e tatau ona e toe foʻi mai i le 90 aso.
O lenei mea e mafai ai e oe ona maua se tusitusiga fou, ae ia maua ai se suʻesuʻega faʻalesoifua maloloina atoatoa ma siakiina ou mafaufauga.

O se avanoa lelei foi lea e fai ai se talatalanoa e uiga i soʻo se itu, poʻo le talanoaina auala e faʻamautinoa ai e mafai ona e maua lau laulau i aso uma.
O se avanoa sili lea ona lelei e faʻafesoʻotaʻi ai lau fomaʻi ma ia maua se talanoaga matala e uiga i le auala na avea ai le PrEP mo oe ma soʻo se mataupu na e ono maua.

Ou te faʻamoemoe o lenei vitio na fesoasoani ia te oe e faia se faaiuga manino e uiga i le PrEP.